Skip to main content

HOMOLJE - BELJANICA 2023

HOMOLJE
Homolje se prvi put pominje u XIII veku kada je kralj Dragutin pripojio svom posedu ovaj predeo od Bugara. Nakon njegove smrti, Homolje pripada kralju Milutinu. 10 decenija je pripadalo i Nemanjićima. Nakon raspada srpske srednjovekovne države u Gornjačkoj klisuri počinju da se grade crkve i manastiri, a Ždrelo postaje novo političko, kulturno i crkveno sedište države. Tako danas imamo neprocenjivo istorijsko i versko blago u vidu Manastira Gornjak, Blagoveštenje i Vitovnica. Homoljske planine pripadaju planinskom sistemu Karpatsko-balkanskih planina. Izgrađene su od krečnjaka i škriljaca, što je rezultiralo stvaranjem mnogih pećina, jama i uvala po kojima su Homolje poznate. Ceremošnja, Ravništarka, Hajdučka i Mijucića pećina su samo neke od mnogih. Ceo kraj je bogat izvorima i prelepim planinskim rekama i potocima. Najviši vrh je Homoljski Oman i iznosi 962 metara nadmorske visine, na čijim bogatim pašnjacima se i danas mogu videti katuni i bačije, takozvana stočarska naselja karakteristična na planinskim predelima. možete videti najpoznatije prašume od kojih je VInatovača najveća i specifična po ogromnim bukvama starim i preko 350 godina. Pored Vinatovače tu je i Trest koji neodoljivo podseća na džunglu. Trest je tamna i veoma vlažna šuma i zbog toga je prepuna jestivih gljiva kao što su vrganji, rudnjača, sunčanica.
OSANIČKA KLISURA
Do mnogih toponima koje obilazimo na našim ekspedicijama se može doći samo dužim pešačenjem. Često i planinarenjem. Čak i kada je to moguće terenskim vozilom, mi češće biramo da idemo peške, uživamo u prirodi i da ne narušavamo mir i lepotu. To je slučaj i sa klisurom reke Osanice u kojoj se na 1.5 kilometar od izletišta u selu Osanica nalazi jedan prirodni fenomen. U pitanju je prerast Kasonje koja izgleda kao tunel dugačak nekih 50tak metara. Reka je bila dosta visoka, ali je ipak bilo moguće u čizmama proći i videti ovu nestvarno lepu klisuru. Kao i u ostatku Homolja, tako i ovde, duž klisure se ređaju pećine i jame sa obe strane reke.
TRŠKA CRKVA
Sveobuhvatna istraživanja Crkve su vršena tokom osamdesetih godina prošlog veka. Na osnovu stilskih odlika se smatra da je crkva nastala negde u periodu kraja XIII i početka XIV veka. interesantno je da je to period kada Homolje još nije ušlo u sastav srpske države. Stil gradnje, jednobrodni hram raške škole, je kao kod mnogih drugih srpskih crkava pa se pretpostavlja da je ktitor pripadao srpskoj vlasteli iako o samom ktitoru nema nikakvih podataka. Na mestu gde se obično sahranjuju ktitori pronađen je skelet žene koja u ruci drži novorođenče. Crkva je do obnove 1430. godine bila posvećena Svetom Nikoli, a nakon obnove Rođenju Presvete Bogorodice. Prelepe skulpture grifona koje se nalaze iznad ulaza mogu se videti još i u Studenici, Banji i Dečanima. Celom dužinom sokle crkve se nalaze brojni uklesani crteži i slova. U pitanju je primitivna umetnost gde se sa nekoliko poteza daju konture životinja ili ljudi. Detaljna istraživanja porekla i značenja ovih crteža nisu još sprovedena, ali se može potvrditi da je u pitanju zaostavština iz raznih vremenskih perioda.
VRELO MLAVE
Dubina vrela, to jest jezera je 32 metra. Prenosimo vam ukratko izveštaj ronilačke ekipe iz Poljske koja je 2008. godine istražila vrelo. Na površini je vidljivost slaba ali je sve bolja kako se bliži dnu. Na dnu se nalazi kanjon i kameni tesnac. Poniranje je bilo opasno zbog jake struje čiji intenzitet raste ukoliko su obline kiše. Takođe nedovoljno dobro izrađene mape čine istraživanje pećine opasnim jer je lako izgubiti se u nekom od sporednih prolaza. Nekoliko pokušaja ulaska u pećinu je propalo zbog jake struje. Poslednje spuštanje je bilo do dubine od 72 metra. Na ovoj dubini postoji ogroman hodnik prekriven peskom. Pećina nije još uvek u potpunosti istražena.
BELJANICA
Najviši vrh Beljanice je 1339 metara nadmorske visine i sa njega se pruža pogleda na skoro celu Srbiju. Pretpostavlja se da je planina dobila ime zbog velike beline stena na vrhu. Beljanica je najviše poznata po vodopadu Veliki Buk ili Lisine koji se nalazi u podnožju. Međutim, priroda ispod samog vrha, kao i veliki plato malo niže, su kao sa druge planete. Nepregledni pašnjaci, livade sa lekovitim biljem i divlje jagode na sve strane. Zamislite kakvo je mleko od krava koje ovde pasu. A tek sir, to je posebna priča. Beljanica je karakteristična po mnogo čemu. Jedan od najvećih rezervoara pitke vode u Srbiji, brojni kraški izvori i vrela, bogat biodiverzitet i mnogobrojne pećine. Uspon na Beljanicu je jedan od 3 najteža u Srbiji pored Rtnja i Trema. Visinska razlika uspona je čak 1000 metara. Područije Beljanice je najveće prostranstvo u Srbiji sa svojih 2500 kvadratnih kilometara potpuno nenaseljene teritorije. Najpoznatija pećina Beljanice je čuvena Resavska pećina koja zbog lepote ukrasa i veličine spada u red najlepših u Evropi.